Konsultant za bezbednost od požara i eksplozija eksplozivnih smeša ... Autor SRPS TP 21 i više drugih propisa .. Možete me pozvati telefonom od 10 do 22 h ili napisati meil. Za savet meilom budite konkretniji u opisu (lokacija, predhodni postupci, po potrebi crteži i dr,). Možete i odavde otvoriti blog o standardima požarne bezbednosti i Forum linkovi su dati niže. Napr. u blog Forum možete ući klikom miša na to ime bloga - dato ispod slike knjige Glosar (dato niže u osnovnoj koloni).

субота, 16. август 2014.

Nova knjiga iz serije AGM knjige

Dragi čitaoci,
kako je najavljeno u predhodnoj knjizi iz ove serije izašla je juče iz štampe treća od 5 knjiga
dakle počev od Glosara i knjige Požari i njihova dejstva tu je sada i treća:



 Glosar je rečnik osnovnih termina za neku stručnu oblast.
 ISO već odavno ima terminološke rečnike za bezbednost od
požara /i eksplozija/ a i Jugoslavija i Srbija su pratile taj razvoj i tokom peko 30 g. doneseno je više verzija rečnika.
Glosar sadrži mnogo više od standardnih termina i definicija
- više od hiljadu stručnih termina sa objašnjenjima, slikama i mojim ilustracijama i neophodan je za prevodioce standarda
i stručne literature (sa engleskog) ne samo za bezbednost od požara već i za arhitetkturu, građevinarstvo, tehnologiju i druge oblasti.

Požari i njihova dejstva je knjiga koja je pisana kao udžbenik sa naglaskom na novija tumačenja brže oksidacije, mogućnosti za nastanak požara s obzirom na primenu mnogih novih materijala i tehnologija u industriji. Kako je u naslovu knige navedeno govori se i o dejstvu požara (vatre, dima - uopšte efluenata požara) na ljude, ponašanju materijala i konstrukcija izloženih požaru - dakle govori se o standardnim testovima zapaljivosti, brzini fronta gorenja, produkciji dima, otpornosti kontrukcija itd.
 Pokušano je da se objasni kolike su mogućnosti za obmane potrošača u pogledu 'viđenja' požarnih osobina i performansi materija, materijala (homogenih i kompozitnih), kompozicija materijala... šta je element, a šta konstrukcija i koji su njeni atributi (otpornost na požar i dr.)    
 Dati su i osnovni koncepti preventive - napr. o separaciji veće zgrade u požarne segmente i dalje u požarne sektore pregradnim konstrukcijama otpornim na požar  - kao podloga za knjige koje slede.

Urbanističke i arhitektonsko-građevinske mere bezbednosti od požara je napisana u istom formatu kao predhodna - zapravo ima takođe 200 strana (uvećan format 27 x 20 cm, sa dve kolone) osnovnog sadržaja (obična štampa), ali i prilog od 4 strane sa slikama u boji (sa idejom da se pokažu realno boje plamena, dima, ostataka posle gašenja požara i dr. Knjiga je naravno pisana za urbaniste, arhitekte, građevinske inženjere i inženjere bezbednosti od požara i druge koji se bar u nekoj meri bave i sličnim poslovima (a ima mnogih sučeljavanja i delimičnih preklapanja).

S obzirom na lično iskustvo sa inženjerima pomenutih oblasti i u ovoj knjizi (ili svesci)  je dat veliki broj primera kroz slike ili crteže - sa komentrima šta valja ili šta ne valja na izvedenim objektima. Nekima ovaj stil odgovara - nekima ne. (one koji bi hteli više teorije požara upućujem da mi se jave meilom a one koje interesuju zakoni, podzakonksa akta i sl. preporučujem da potraže te javne dokumente na internetu. Standardi su pred kraj ove knjige pomenuti u vidu duže liste; kako su oni zaštićeni od kopiranja (i u delovima) ostaje da se zaintersovani obrate Institutu za standardizaciju Srbije - pre toga mnoge informacije mogu dobiti na sajtu ISS.
Na oko 30 strana prikazana je metoda proračuna evakuacije i urađena su dva primera i za neke će to biti jedini (domaći) izvor da rešavaju takve probeleme.
     Moja procena je da je najveći broj inženjera pomenutih struka još na početku razumevanja i osnovnih koncepata bezbednosti od požara (u šta se možete lako uveriti i u predhodnim verzijama Zakona o planiranju i izgradnji i nekoliko verzija nacrta izmena i dopuna) pa nažalost i u drugim zakonima i drugim propisima koji su doneti poslednjih desetak godina a odnose se na bezbednost i zdravlje na radu, zaštitu od požara, u nekoliko drugih srodnih oblasti. Još gora je situacija u planiranju, izgradnji i korišćenju objekata (o tome je argumentovano pisano u uvodnim poglavljima).
i u ovom blogu.
 Da je pisana u standardnom formatu udžbenika (B5) i normalnim fontom, sa nešto preglednijim slikama  knjiga bi imala preko 300 strana i naravno bila bi skuplja. U ovom obliku knjiga je prilagođena za korišćenje i u biroima i za studente. 
  Nedavno sam na internetu našao i jednu prezentaciju koju je pisao - dr. James Quintiere, jedan od sigurno prvih pet požaraca u svetu ... čovek koji je napisao 'najnaučniju' knjigu iz ove oblasti, za doktorske studje (o fenomenima požara)  ... i bilo mi je drago kad sam uvideo da je i on shvatio da postoji potreba da se omasovi baza (pa je pisao slično kako ja, pre 10-15 godina) - da se pojača  znanje studenata i početnika, stvore bolji uslove za ulazak mladih u struku i nekih baš radoznalih i upornih - u nauku.  Na našem tržištu je nažalost malo korisne i savremene literature a i mnogo  isečaka iz prevaziđenih knjiga, pa i sa puno smutnji i grešaka. U ovoj oblasti odavno sam ukazivao da je vrlo važno razumevanje suštine - vrlo precizan jezik... često ulaženje u finese standarda... izbegavanje zabluda u koju vas mogu nemoralni 'veštaci'. Neki od naših ljudi su to kasno shvatili.
     Govorni jeziki i naivna logika laika mogu da vas zavaraju: ponoviću bar nešto:
    - materijali koji su svrstani u negorive po standardnom testu mogu da se zapale i naravno gore.
    - neki materijal koji se svrsta službeno u gorive ne gori (plameno).
    O tome i mnogim sličnim 'finesama' ( kriterijumima za klasifikaciju materijala) je pisano dovoljno detaljno u predhodnoj knjizi a u ovoj trećoj se vidi gde je to važno - za građevinske, enterijerske i druge materijale.   
   U knjizi se osvetljavaju detaljnije problemi hitne evakuacije i pokazuje na primerima kako se prave takve analize.      
 S obzirom na unapred definisani broj strana i nešto vredno što je moglo biti uneto je izostalo.
 No nešto od toga će biti uneto i u sledeće dve najavljene knjige. Preporučujem svima koji se opredele da se bave bezbednošću od požara (i eksplozija eksplozivnih smeša) da koriste sve knjige iz ove serije... Za nabavku knjiga iz ove serije obratite se izdavaču:
 AGM knjiga Beograd... potražite uslove nabavke telefonom, a na internetu... imate i drugo.
  Za sve u vezi stručnih pitanja, komentara, primedbi  ... pišite autoru na mejl. - dat u ovom blogu.  

                     
   

уторак, 27. мај 2014.

Utisci sa obale od Benidorma do Barselone

Uz dobro upućene kao vodiče  i za 5 dana može dosta da se vidi ... naravno pre puta se ponešto prouči sa interneta. 
Privatna poseta je bila prilika da se bolje upozna Valensija grad sa naglim razvojem u posednjih dve tri decenije. Valensija (područje - generalitet i sam grad) ima vrlo zanimljivu istoriju ali ovo nije mesto za te lepe priče. Umni vodeći ljudi generaliteta i grada su shvatili prednosti koje im je priroda podarila i mogućnosti u Evropskoj uniji (a i šire ... pa tako i Rusiji).
Ulagali su mnogo u prostorno i urbano planirannje pa je novac koji je stizao iz sektora turizma i usluga (preko 85 % prihoda) pametno iskorišćen.  Ima mnogo širokih avenija, parkova, trgova, kružnih okretnica na raskrsnicama... vrlo zanimljivih zgrada ... i onih prepoznatljivog stila čuvenog njihovog arhitekte/građevinca dr. Santjaga Kalatrave ali savremene urbanističke i arhitektonsko-građevinske mere bezbednosti od požara su im malo primenjene. 

   
   Mnoge nove zgrade su nešto više nego što priliči i što je bezbedno (uslovno ... preko 8 etaža za stambene zgarde i 10 etaža za poslovne i hotele). Zgrade, a posebno noseće konstrukcije, jesu od pretežno negorivih materijala ... Ima izgleda više stambenih zgrada sa otvorenim atrijumima - u jednoj takvoj sam 'obitavao' (ovako se nekad pisalo i govorilo u Srbiji).


    Pogled sa prozora stambene zgrade (inače vrlo solidne gradnje u užem /novom/ centru grada) na park i u atrijum u kome su (divlje?) izgrađene neke ostave i sl.); nije možda problem ovakvo izvođenje kanalizacije ali jeste izvođenje razvoda gasne instalacije! 

    Nadzemnih hidranata na uličnoj vodovodnoj mreži praktično nema... video sam samo jedan ali u dvorištu jedne fabričice.
  (neću prikazati slikama poznate nove zgrade ali ipak da vidite nešto od toga i ovako).

Ove zgrade spadaju u one što sam konstatovao da se s njima nisu usrećili -  jer daleko je od bezbednog. Možda je to pravljeno za strane insvestitore - predpostavljam nešto starije Nemce i Britance koji dolaze da budu na sunčanoj obali lepog vremena, dobre i relativno jeftine usluge.

 Ima i vrlo velikih garaža i to podzemnih/suterenskih skoro bez ikakvih instalacija bezbednosti. Prevazišli su fazu fetišizacije automobila ...

 Gradi se mnogo na jugu od grada na mnogim uvalama sa lepim plažama i ima lepih naselja ali ono u Benidormu kao da nema veze sa urbanistima generaliteta Valensije. To je najvulgarniji urbanizam ..
Zgrade male osnove ... jedva 15 x 12 a visine 25 spratova... i ko tu dolazi i boravi ... pa stotine hiljada odjednom Britanaca, Norvežana, Nemaca ... i Rusa. Poslužuju Bolivijci.... i Rumuni.
  Neću pokazati nijednu sliku ... ako idete na letovanje na tu stranu idite u neko drugo mesto a tu dođite na izlet...šetnju i palačinke. Ako vam se posreći da ne duva jak vetar možda će vam prijati plaža. Ja nisam imao sreće s vetrom.
  A šta reći za drugu stranu ... putovanje vozom do Barselone ... pruga ide dobrim delom pored mora pa vidite i puno plaža. Voz tipa talgo (nekad pre oko 50 g. bio je visoka tehnologija) pređe oko 370 km za oko 3 sata. Ima u Španiji mnogo bržih vozova ali ni taj talgo nije loš.
   A Barselona ... pa nisam od onih kojima se sviđaju dela Gaudija ... ali lepa je Barselona ... i bez tih zgrada ... srećom ima gde da se širi i postaje sve veća ... Za sad drže se nekih pravila urbanizacije.. imaju  meru za nasrtaje osionih... graditelja i priučenih usrećitelja... Prihod od turizma je ogroman ... i biće Barsa sve veća ... za sad u metropolitenskom području preko 4.5 miliona stanovnika ... i bar pola miliona turista.

Znam da štede vodu ali zašto čuvene fontane ne rade pre 21h nije mi baš jasno.... za to je potrebno samo električno napajanje pumpi ...i da 'vrte' tu vodu ...  a turista ima na desetine hiljada koji nisu baš svi toliko izbirljivi za taj spektakl u punoj igri vode, svetla i muzike i voleli bi da vide i u neko ranije vreme.
  Za kraj ovog posta o jednom utisku: Valensija koja toliko mnogo može da ponudi turistima .. trebala bi da ima dobru pitku vodu ... iz česme u stanu izlazi voda koja je kako kažu domaći ispravna ali previše 'tvrda' ...s puno kalcijuma .... svi piju flaširanu ... ne znam kakva je ta ali od nje sam stalno bio žedan... možda bih se privikao posle mnogo dana?     i ne bih im to 'uzimao za greh'. Ovako ne. Šteta ... Valensija je dobila ime u antičko vreme i označavala je za daleki Rim 'dobru vrednost' ... Valensijanci su pametan i ponosan narod ... neguju i valensijanski jezik ... neobično su predano negovali građanski stil života ... javne površine su velike i dobro uređene... mnogo toga je dobro urađeno za građanina, pa i turistu.  Ali odavno svi veliki pravi turistički gradovi sem klupa na šetalištima imaju i česme sa pitkom vodom.
  No to je slabost i savremenog Beograda (malo je preostalo javnih česmi sa pitkom vodom ...  a bilo ih je na stotine do I sv. rata);  desetine još postoje ali voda je 'presušila' ... nebriga vlasti za sadašnje i buduće turiste... 'oslanjaju se oni na splavove'.                            

   


     

петак, 16. мај 2014.

Voda i vatra i Vlada i stihija

Poštovani čitaoci, 

Prošlo je mnogo dana kako nisam pisao,
iskrslo je nešto značajnije što će možda da pomogne novom premijeru da nešto osnovno razume .. pa ako on shvati onda će shvatiti i Vlada, odnosno nadležni ministri ... znaće on kako to da im prenese,  zada zadatke. 
   
     Da se neko u našim medijima iole ozbiljnije bavi bar malo inženjerijom...  znao bi da u Zapadnoj Evropi, napr. ne tako dalekoj Austriji, već najmanje 200 godina nema stihije ... U prirodi može biti i niz sušnih proleća (pa i godina) pa i na istom mestu i niz godina značajnijih kiša. Austrija je još krajem XVIII veka zato preventivno gradila nasipe i na Savi, Tisi, Dunavu ... i mnogo manjih reka (Tamiš, Begej...) i kanale za akumulaciju nadolazeće bujične vode, za ribnjake, navodnjavanje i vodeni transport... i sve to je izgrađeno samo ručnim alatima - ašovima i lopatama. 
    Nije to neka velika nauka da se bar proceni koja su to mesta i u Srbiji i da se tu ne dozvoli neka značajnija gradnja .... da se ostavi taj teren za pošumljavanje, možda voćarstvo, ispašu stoke. Ima Srbija dovoljno zemljišta koje neće biti plavljeno ni jednom u hiljadu godina - ali izgleda nema ili vredne prostorne planere ili ljude na vlasti koji će da slušaju šta oni od te struke savetuju...pa možda nije ni to ... zanemarivalo se mnogo toga u preventivi...

    Odavno znamo da Srbija ima problema s bujičnim vodama i klizištima, gde je to kritično...  i zna se i kako se to rešava... ima sad i mehanizacije pa ne mora žuljevitim rukama da se radi ali mora da se radi stručno i temeljno... da voda nasipe ne probija, pa da se još doda.... budu nasipi bar metar viši od 'istorijskog maksimuma', smanji rizik za stotine hiljada ljudi i za mnogo decenija. No decenijma se gradilo i uz bujične reke... urbanisti su bili službenici lokalnih i viših vlasti i bavili se estetikom, punjenjem budžeta ... Radilo se verovatno po nešto i na zaštiti od bujica ... ne znam koliko... ali se pokazalo da je rađeno slabo. Nekad se pokaže da je priroda brža i ljuća nego što prognozeri i planeri predviđaju - pa ako ne planirate tako da bude bezbedno i za života vaše dece i unučadi - slabo ste radili. 
   No ako država neće ili ne može da na svim obalama rečica i reka izvodi dovoljno dobre nasipe (naravno nije to ni jeftino ..mnogi cene da ima drugih prioriteta) -  može i mora da zabrani (divlju) gradnju ne samo naselja (pa i negde gradića) već i pojedinačnih kuća na plavnom području i nešto iznad njega, a ne da posle mora da na veliku brzinu spasava i ono što se jedva spasti može ... da se država bruka (jer se time otkriva da nema poštovanja struke u prostornom i urbanističkom planiranju i građenju) u svetu i moli za pomoć ...  a ne može da se priđe ugroženima jer su poplavljeni magistralni putevi, odneti mostovi, isključene trafostanice  da ne bi i došla struja do poplavljenih kuća ...

   Jeste ovo izuzetno mnogo kiše i u Srbji, ali i zapadno, pa je mnogo vode stiglo Savom ... nije umesno sad pridikovati, ali  .... da je bilo boljeg planiranja i preventivnog rada bar od 2001. za tih 13 godina moglo se mnogo toga sad pokazati kao dobro uložen novac i trud.. i bilo bi bar upola manje gubitaka.  
    Pokazalo se kao velika greška podizanje tako skupih i značajnih objekata kao što su termoelektrane na terenu koji može biti poplavljen ...ako nije bilo drugih mogućnosti moglo je nekoliko desetina (pa i stotina) hektara biti nasuto i bar 3 m podignuta kota terena.        
    Moguće je da će već za desetak dana, kad se voda povuče po nešto biti i brzo sanirano, ali nije to ono što nam treba ... trebaju nam sistemski drugačija rešenja ...kao posle Velikog požara u Londonu 1666.
(ovo je slika iz St. Luisa od pre nekoliko godina; i oni su računali na istorisjki maksimalni vodostaj) 

   Ako mnoga naselja koje su sad najviše stradala zbog divljeg urbanizma ostanu tamo gde su sad biće jasno da se nismo 'dozvali pameti'.  
                   
   Taj isti primitivni i pogubni urbanizam kriv je mnogo više stradali od požara i to svake godine  (godišnje strada od požara preko 100 osoba a po mojoj proceni bar pola od toga zbog grešaka u urbanizmu) nego što će biti za sve ove poplave. Potsetiću da postoje znanja da ne bude velikih požara ... da je nastanak požara moguć - jer ljudi rade, pa i ponekad pogreše...  ali da je svaki veliki požar i jedne jedine kuće,  posledica niza slabosti sistema  - nikakvog ili traljavog odnosa države prema preventivi ... oslanjanje samo na gasioce i spasioce ... ('vatrogasne mere'),  nedostatku korektih stručnih propisa, strogog državnog nadzora u sprovođenju propisanih i mera dobre inženjerske prakse... jer 'objekat nije bio spreman za veći požar' ... 
    Biće posle ove tragedije puno priče, saveta ... već se s vrha države konstatuje da je sve... sve učinjeno što je do ljudi .. pa sad ostaje da se molimo!    U koji vek unazad bi to hteli da vrate unazad naše umove?
    Nisu uradili skoro ništa godinama (a mnogi su u vlasti i 14 g.) da se to spreči... a sad im se čini da se u dva-tri dana kampanjskog rada učinili nešto što će ih osloboditi bar griže savesti.
   Hoće li odgovarati oni koji su izdavali urbanističke i građevinske dozvole za kuće koje su se našle do drugog sprata u vodi? A ministri, gradonačenici i dr. koje su takve postavljali i posredno, ali po funkciji odgovorni za ne malo ljudskih života i štetu od bar milijardu evra?   A tražiće da se krivica za njihove propuste raspodeli i na sve u državi .... radnke, panzionere a posredno uzimaće i od sve dece.     
   Hoće li premijer i nadležni ministri iz ovog događaja izvući pouke iz ova dva dela javne bezbednosti i preduzeti prave korake, kao odgovorni ljudi.
    Posle Velikog požara u kome je izgoreo veći deo Londona (ali stradalo svega nekoliko ljudi) tri umna čoveka su prvo dobili zadatak pa napisala Rebuilding Act (Zakon o ponovnoj izgradnji) Londona... i to je bila prekretnica u politici u domenu javne  bezbednosti.  Imamo li ni bar slično moralne i stručne ljude - kakvi su davne 1667. bili Wren, May i Plat.